Boće

Samo jedno je Boće

Navigation

Prijatelji

Sve vijesti

svevijesti

Boće iz zraka

Boce iz zraka

DINKA (Dinjka) iz Boderišta - Autohtona Boderštanska šljiva

Share

Boce-Team
Admin

Broj postova : 1400
Points : 2993
Reputation : 4
Join date : 15.05.2008
Age : 51

DINKA (Dinjka) iz Boderišta - Autohtona Boderštanska šljiva

Postaj  Boce-Team on 06.05.12 1:45

Početkom prošlog stoljeća vlasnik jednog imanja u Boderištu, kalemljenjem na dženariku, po prvi puta je počeo uzgajati novu sortu šljiva. U to vrijeme, tadašnji šef Voćarskog odsjeka pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu pod Austro-Ugarskom upravom, pri izboru imena želeći naglasiti da je slatka kao dinja toj novoj sorti šljive dao ime DINKA.

Plod DINKE je sličan požegači, s razlikom što je prema peteljci karakteristično zašiljen i što mu je meso mekše i zelenkasto-žute boje. Drvo je nešto bujnije nego drvo požegače, a grane mu rastu uspravno.

Nova sorta "Dinke iz Boderišta", je opisana u knjizi "Kratak pregled važnijih trgovačkih sorti šljiva" objavljena 1936. godine.

Nije nam poznato tko je vlasnik imanja na kojem je uzgojena Dinka i koliko stabala te autohtone sorte šljive je još na životu pa molimo sve koji znaju nešto više o tomu da nam jave...

Šljiva je jedna od najčešćih voćnih sorti koje se uzgajaju na našim prostorima a možemo i reći da je vodeća voćna vrsta kod nas. Područje južno od Brčkog posebice Boderište Zovik, Štrepci, Bijela, Skakava itd., predstavljeno je niskim kompleksom zemljišta sa nadmorskim visinama do 150 m, i pogodno je za razvoj voćarstva i uzgoj šljive.

U vrijeme Austrougarske Brčko je bilo trgovačko središte. U tom periodu iz Brčkog se izvozilo 25-30.000 tona suhe šljive u Austriju, Njemačku, Englesku i SAD a veliki udio u tome imali su naši djedovi.

Svježi plod šljive u 100 grama sadrži 87 g vode, 11 g ugljikohidrata, 1,4 g dijatetskih vlakana i 0,7 g bjelančevina.

Od vitamina ima najviše beta-karotena (provitamin A), vitamina C, vitamina E, folne kiseline, niacina i vitamina B6, te obilje minerala: prvenstveno kalija, zatim fosfora, kalcija, magnezija, natrija, željeza i bakra. Šljiva sadrži i topljiva dijetetska vlakna (pektin) koja djeluju blagotvorno kod sniženja kolesterola u krvi i zatvora.

Šljive imaju nisku energetsku vrijednost, samo 46 kcal na 100 g, oko četiri puta manju od kruha. Ugodan okus šljive potječe od dobroga omjera šećera (5 različitih vrsta) i voćnih kiselina.

Šljive uz još neke vrste voća (jabuke, višnje, kruške, marelice) prirodno sadrže sorbitol - šećerni alkohol koji se koristi kao zamjena za šećer u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda namijenjenih dijabetičarima i ostalim osobama koje smiju konzumirati ograničene količine šećera.

Sorbitol ima 60 % slatkoće šećera, sadrži manje kalorija od šećera, dobro zadržava vlagu, ima prikladnu kristalnu strukturu i ne izaziva karijes. U obliku koncentriranoga soka, suhe šljive koriste se kao prirodni zaslađivač, boja, pojačivač okusa i konzervans.

Šljive se svrstavaju u lužnato voće bogato kalijem koji je neophodan za održavanje acido-bazne ravnoteže. Intenzivna tjelesna aktivnost kod povišene temperature, rad noću te stres, izazivaju pad razine kalija, što uzrokuje umor organizma.

Usporedba sadržaja nutrijenata u svježim i suhim šljivama (računato na 100 g namirnice) pokazuje određene razlike. Suhe šljive sadrže veće količine minerala, vitamina (osim vitamina C) i fitokemikalija.

Ljekovitost

Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.

Šljiva je zbog sadržaja vitamina B-kompleksa izuzetan stimulator izmjene ugljikohidrata u organizmu. Pomaže kod psihičkih nemira i poteškoća s koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari te potiče rad jetre i popravlja apetit.

Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane suvremenog čovjeka, smanjena aktivnost crijeva, naročito kod starijih osoba.

Ali oprez! Koštica šljive sadrži tvari koje mogu osloboditi otrovnu cijanovodičnu kiselinu uslijed djelovanja enzima u organizmu.

Najpoznatiji zaštitni znak bakine kuhinje je pekmez ili džem od šljiva. Kuhana u vodi ili vinu s dodatkom šećera, narančine ili limunove korice i začina može biti izvrstan kompot. Izvrsna je u kombinaciji s različitim vrstama tijesta, od pita preko savijača do okruglica od krumpirova tijesta. Gušći umak od propasiranih kuhanih šljiva sa šećerom i cimetom, a po želji i muškatnim oraščićem poslužite sa sladoledom od vanilije.

U slanim jelima najviše se koristi sušena šljiva, osobito u kombinaciji sa svinjetinom, junetinom i peradi. Svinjetinu i perad možete nadijevati ili obložiti šljivama, a kod pirjane junetine stavite je u umak kako bi on dobio dodatnu punoću.

Šljivovica, bila ona obična ili prepečenica, izvrstan je aperitiv, a možete je koristiti za flambiranje slatkih i slanih delicija.


-------------------------------------------------------------
-------------------------------------------------------------


Koliko malo znamo o "Dinki iz Boderišta" je samo još jedan od mnogobrojnih primjera koliko malo računa vodimo o onomu što su nam u zalog ostavili naši preci....


Zadnja promjena: Boce-Team; 26.06.16 17:12; ukupno mijenjano 3 put/a.

Boce-Team
Admin

Broj postova : 1400
Points : 2993
Reputation : 4
Join date : 15.05.2008
Age : 51

Re: DINKA (Dinjka) iz Boderišta - Autohtona Boderštanska šljiva

Postaj  Boce-Team on 26.06.16 17:09

Početkom prošlog stoljeća jedan je čovjek uzgojio ovu šljivu u to vrijeme šef voćarskog odsjeka pod Austrougarskom vladom. Kod izbora imena za ovu šljivu želeči naglasiti da je slatka kao dinja toj novoj sorti dao je ima dinka. Plod dinke sličan je požegači, za razliku što je prema peteljci karakteristično zašiljen te što mu je meso mekše, zelenkasto žute boje. Stablo je nešto bujnije od požegače, a grane rastu uspravno.

http://www.stare-hrvatske-vocke.com/sljiva/1030-sljiva-dinka.html

-------------------------------------------------------

Porijeklo joj je nepoznato. S početka pročlog vijeka vlasnik jednog imanja u Boderištu,nedaleko od Brčkog,,kalemljenjem na džanariku,prvi puta ju je počeo razmnožavati.Pri tome joj je dao ime car Dušan,nenavodeći od koje je sorte potekla i odakle dobivena.

Austrijska uprava u Sarajevu nije dozvolila da se pod tim imenom razmnožava u tadašnjim državnim voćnim rasadnicima,pa je naređeno da joj se da drugo ime. Tadašnji šef Voćarskog odsjeka pri Zemaljskoj vladi u Sarajevu pri izboru imena htio je naglasiti da je slatka kao dinja pa joj je dao ime -dinka.

Plod joj je sličan požegači,s tom razlikom što je prema peteljci karakteristično zašiljen i što mu je meso mekše i zelenkasto-žute boje. Drvo je nešto bujnije nego drvo požegače,a grane mu rastu uspravno.

http://nasivrazici3.blogger.ba/arhiva/2011/03/02/2704586

------------------------------------------------------------

http://www.dzematrahic.ba/index.php/predstavljamo/2540-kalemljenje-vo






    Sada je: 03.12.16 15:37.