Boće

Samo jedno je Boće

Navigation

Prijatelji

Sve vijesti

svevijesti

Boće iz zraka

Boce iz zraka

Običaji za Uskrs

Share
avatar
Boce-Team
Admin

Broj postova : 1407
Points : 3014
Reputation : 4
Join date : 15.05.2008
Age : 52

Običaji za Uskrs

Postaj  Boce-Team on 26.03.13 2:48


Iz knjige: U Srcu Posavine - Stjepan Starčević
Uskrs je najvažniji kršćanski blagdan, pa se i njegovoj proslavi pridaje uvijek veliki značaj. Odmah poslije poklada, tj. vremena veselja i opuštenosti, ulazi se u vrijeme korizme. U korizmi se sve umiri i sav se kršćanski svijet priprema za duhovno i tjelesno iskupljenje.

Korizma počinje čistom srijedom, kada se u crkvi vrši pepelanje. Na taj način nam se simbolično daje do znanja da smo prah (pepeo) i u prah (pepeo) ćemo se opet pretvoriti. Vrijeme korizme traje 40 dana i to je vrijeme velikog posta, u znak sjećanja na Isusove muke u pustinji. Korizma traje od Čiste srijede (Pepelnice) do Velikog četvrtka, odnosno posljednje Isusove večere.

U Korizmi se svi trude da se poprave, da budu vrijedniji. U vrijeme Korizme nema održavanja igranki, izbjegavaju se veselja i bučna okupljanja. Poneki se u tom periodu odriču svojih poroka: pušenja, pića, kartanja i sl.

Za oslobađanje od grijeha važno je redovito ići na sv. misu, ispovijediti se i pričestit za Uskrs.

Obično se u korizmi spremalo samo posno jelo. Jednom na dan se može do sitosti najesti, i to posnog jela, dok se ujutro i naveče pojede samo malo. Bilo je ljudi koji su izdržavali samo na kruhu i vodi. Obično su se kuvale razne čorbe, od krompira, kupusa, zapržene sa malo svinjske masti. U to vrijeme jedu se i jaja, mlijeko, kiselina, sir, pogača, kiflice, ponekad se namaže pekmeza po kruhu. Na veliki petak stariji najčešće nisu ništa jeli, to znači da oni „suše“.

U Korizmi osim Čiste srijede imamo još nekoliko važnih blagdana. Jedan od njih je i Blagovijest. Za Blagovijest se u narodu kaže: “ Tko na Blagovijest suši, blago onoj duši “. Inače Blagovijest je dobila ime tako što je na taj dan anđeo donio sv. Mariji “blagu vijest”, da će ona poroditi obećanog spasitelja. Tumači se da je na ovaj dan sv. Marija odpuštena iz Solomonovog hrama i data na čuvanje Josipu iz roda Davidova.

Za Cvijetnu nedjelju, vezan je jedan vrlo lijep običaj. Taj dan se umiva u cvijeću. Cvijetna nedjelja se slavi na sjećanje na dan: “ Danas uniđe Isus, svečano u Jeruzalem, narod ga rado čeka i prati, grančice od palmi držeći u rukama, bacajući pred njega i klicajući: Hosana Sinu Davidovu “. Narod Jeruzalema je dočekao Isusa sa palminim i maslinovim grančicama, što je i danas ostalo simbolom dobrodošlice. Kod nas se umivalo u Ljubičici, a nakon umivanja se nije brisalo ručnikom, nego se ostavljalo sa se voda sama osuši. Vjerovalo se da se tako ostane vječno mlad i lijep. Na misu se nosi obično “cica-maca” da se posveti, u zamjenu za maslinove grančice koje kod nas ne uspijevaju.

Za vrijeme Korizme u crkvi se moli i “križni put”. Vjernici su uvijek poštivali mjesta kojim je Isus išao da bi nas spasio od smrti.

Postaje “Križnog puta” su: http://boce.top-forum.net/h65-put-kriza

I postaja -Isusa osuđuju na smrt
II postaja -Isus uzima na leđa križ
III postaja -Isus pade prvi put na zemlju
IV postaja -Isus susreće svoju svetu Majku
V postaja -Šimun Cirenejac pomaže Isusu križ nositi
VI postaja -Veronika daje Isusu ubrus
VII postaja -Isus pada drugi put pod križ
VIII postaja -Isus tiješi žene jeruzalimske
IX postaja -Isus pada treći put pod križ
X postaja -Isusa svlače i daju mu žuči da pije
XI postaja -Isusa pribijaju na križ.
XII postaja -Isusa uzdigoše na križ i umire
XIII postaja -Isusa skidaju s križa u krilo sv. Majke
XIV postaja -Isusa polažu u grob


Veliki četvrtak nas podsjeća na posljednju Isusovu večeru, na kojoj nam je Isus ostavio poruku „Ljubi bližnjeg svoga“. Na Veliki četvrtak se sveta misa služi u bijelom. Toga dana zvone sva zvona, i poslije toga ne zvone više do Uskrsa. Oltar se pokriva u crno i sa njega se skine sav nakit. Tad počinje žalost za muke Isusove .

Veliki Petak je najžalosniji dan i on nas podsjeća na muke Isusove. Novi zavjet kaže da je na ovaj dan Isus umro za naše spasenje. Pravi kršćani na Veliki patak vrijeme provode u razmatranju muke i smrti Isusove, u tugi moleć se i čineć dobra djela. Na Veliki petak se većinom jelo samo malo kruha i pila se samo voda, ili se pojelo malo kruha sa pekmezom ili poneki krompir ispečen u pećnici sa korom.

Na Veliku subotu se sprema jelo za “posvećenje”. Peče se kruh, koji se nosi na posvećenje. Na posvećenje se nosi još: jaja, šunke, kobasica, sira, so, sv. vode a ponekad i bočica rakije. Sve se to stavlja u košaru ukrašenu veženim ili heklanim pokrivačima. Slatko se ne nosi na posvećenje. Na Veliku subotu treba obaviti i posljednje pripreme za Uskrs. U kući mora sve biti spremljeno, izglancano i zategnuto.


Na veliku subotu se šaraju uskršnja jaja. To se obavlja u krugu obitelji, zajedno sa djecom. Uskršnje jaje je simbol Uskrsa. Stari ljudi kažu da je to simbol pobjede života nad smrti. Ovaj običaj je sačuvan od prastarih vremena i poštiva se kod svih kršćanskih naroda. Šarena jaja predstavljaju moć kad pile iznutra, bez ičije pomoći izađe napolje. Tako je i Isus bez ičije pomoći probio kameni grob i živ uskrsnuo. Šaranje jaja je obavljano na više načina. Najljepše našarana jaja su bila sa vrućim voskom, koji se na jaje nanosio “šaraljicom”. Spravicom koju su žene pravile od novčića koji su visili na rubinama. U našem kraju najljepša jaja je šarala Sara Jakšić i svako jaje je bilo malo umjetničko djelo. Jaja su se ipak najčešće farbala prirodnom bojom dobivenom iz kore od luka (lukovačom).

Uskrs se slavi na spomen kad je Isus uskrsnuo iz groba time i tako pobijedio smrt. To je najveći kršćanski blagdan. Na Uskrs ujutro rano, ide se na misu “zornicu”, gdje se moli “križni put”. Na povratku kući svakome koga se sretne pozdravlja se sa “Faljen Isus, Sretan Uskrs”. Kod kuće se priprema stol za uskršnje jelo.


Kruh se lomi na komade, i svako uzima po komadić, pri čemu se pazi da mrvice ne padaju na zemlju, jer su svete. Mrvice se kasnije pokupe i daju pilićima. Uz kruh se jede i sve drugo što se nosilo na posvećenje. Mala djeca dok ustanu gledaju da li im je šta zeko donio. Nekad davno dobijali su pletene čarape, maramice, šarena jaja i bombone. Danas su pokloni mnogo bogatiji.


Na Uskrs idu u crkvu i oni koji inače rijetko idu na mise. Svi se lijepo dotjeraju, ko ima obuče narodnu nošnju. Poslije mise svako ide svojoj kući na užinu. Užina je bogata i svečana. Na Uskrs se obično ne ide u goste, osim što udana i oženjena djeca obiđu roditelje, jer je Uskrs obiteljski blagdan i slavi se u krugu obitelji.


http://www.donji-rahic.com/

avatar
Boce-Team
Admin

Broj postova : 1407
Points : 3014
Reputation : 4
Join date : 15.05.2008
Age : 52

Re: Običaji za Uskrs

Postaj  Boce-Team on 17.04.14 18:14

Very Happy 

    Sada je: 21.11.17 19:18.